Alergije – danak suvremenog života

Pojava alergija su, možda, jedini trenutak kad zažalimo što nam je proljeće došlo na vrata. Curenje nosa, kašalj, dugotrajno kihanje, crvenilo, svrab, moguća pojava astme, dispneja (otežano disanje), razni osipi samo su od nekih koji nas onemogućavaju u užitku zelenila koje nas, polako, sve više okružuje. Što mislite jesu li naši roditelji, bake i djedovi patili od problema s alergijama?

Koncept i izraz alergija je osmišljena od strane bečkog pedijatra Clemensa von Pirqueta, i to 1906. godine. Taj liječnik je uvidio da su tjelesne reakcije njegovih pacijenata povezane s vanjskim alergenima, poput prašine, peludi ili određene hrane.

Dugo vremena se mislilo da su sve preosjetljivosti uzrokovane nepravilnim djelovanjem imunoglobulina tipa IgE, no ispostavilo se da je mnogo raznih mehanizama koji u sebi imaju štetne molekule odgovorne za bezbroj nepravilnosti unutar tijela, prije smatranih alergijama. Dva znanstvenika, P. G. H. Gell i R. R. A. Coombs su stvorila shemu od 4 tipa preosjetljivosti (danas znamo za još jednu). Preosjetljivost tipa 1 se danas naziva alergija.

Većina nas raduje se proljeću, nakon hladne i depresivne zime, no na žalost mnogi od nas pate od alergija koje nas u potpunosti onemogućavaju uživanju u cvjetanju livade ili u šetnji kroz šumu

Jasno je da su u prošlosti alergije bile manje raširene, neki od razloga za to su:

~ Jela se sezonska hrana

Tijekom ranih godina 19-og stoljeća hrana je dolazila s lokalnih farmi i iz malih trgovina, pošto se nije proizvodilo previše hrane koja bi se trebala konzervirati ili zamrzavati, hrana je bila svježa. Zbog toga što nije bilo potrebe za procesuiranom hranom. Ljudi su dobivali sve nutrijente koji su im bili potrebni iz hrane.

~ Nisu odlazili na restriktivne dijete i tako remetili prirodni metabolizam. Jeli su hranu kad je bila dostupna

Činjenica da naša djeca, kad krenu u pubertet, postanu opsesivna svojim izgledom pokazuje da s našim društvom nije u redu. Osim toga, mediji svakodnevno izvršavaju veliki utjecaj kako na djecu tako i na odrasle, pogotovo žene.

Sve češći poremećaji kod mladih djevojaka, anoreksija i bulimija pokazuje koliko su pogrešno ožičeni mozgovi kod tih mladih osoba.

Naši djedovi i bake nisu padali pod utjecaj dijete kao rezultat hira, marketinga, brojenja kalorija i drugih škodljivih prehrambenih navika koje su danas popularne jednostavno jer marketinška infrastruktura kakva je danas nije postojala. Zbog toga su imali zdrav metabolizam, i jeli su u skladu s potrebama i žudnjama tijela.

~ Kuhali su kod kuće, koristeći tradicionalne metode pripreme

Kupovina procesuirane hrane nije bila opcija, a jedenje u restoranima se smatrao luksuzom. Srećom, upravo ovakve navike su povećavale stanje njihovog zdravlja.

~ Nisu jeli GMO hranu, aditive, stabilizatore, pojačivače okusa i zgušnjivače

U to vrijeme hrana se nije tretirala s aditivima, antibioticima i hormonima kako bi se sačuvala dugotrajnim skladištenjem proizvođača hrane na štetu zdravlja kupaca.

Nekada su ručak i večera bili trenutci za druženje s obitelji i prijateljima. Hrani se pristupalo s ljubavlju i tradicionalno. Danas nas užurbanost života čini anksioznim i pod stresom toliko da se, ponekad, niti ne sjetimo jesti, a kada to i učinimo prva pekara izvor je našeg obroka

~ Jeli su cijelu životinju što uključuje i kosti za kuhanje izrazito zdrave juhe

Kosti životinja bi se sačuvale kako bi redovno pripremali juhu od kostiju, a organsko meso je imalo specijalno mjesto za večere. Ova hrana je vrednovana zbog svojih medicinskih prednosti i nikada se nije bacala, kao što se danas to čini tako lako.

~ Nisu posjećivali liječnike kad god su se osjećali bolesno kako bi dobili lijek koji bi tek zaliječio problem ako ne i pogoršao ga. Posjet liječniku je bio potreban samo kad bi došlo do nekih povreda prilikom nesreće i teških bolesti.

Kad bi dobili groznicu ili prehladu, jednostavno su ju odležali. Kad su se osjećali bolesno jeli su juhu od kostiju i dobro se odmorili. Nisu imali doktora ili medicinsku sestru u imeniku na telefonu ili mobitelu. Vjerovali su da će se njihovo tijelo prirodno rekuperirati za razliku od današnjeg trčanja doktoru za svaku sitnicu. Njihova hrana je bila njihova medicina, bili toga svjesni ili ne.

Provodili su puno vremena vani, u prirodi

Naši djedovi i bake nisu imali mogućnost trošenja vremena na televizor, mobitele, igrice. Zabavljali su se u realnom svijetu vozeći bicikl, u šetnji ili izletima u prirodu.

No, kako je ovo povezano s alergijama na hranu? Prehrana utječe na svaku stanicu u našem tijelu. Zdravlje naših stanica ovisi o našim prehrambenim navikama i životnom stilu. Stanice stvaraju tkiva, ona stvaraju organe, a mi smo sastavljeni od sustava organa. Ako je vaša prehrana nedostatna, integritet svake stanice, tkiva i organa u vašem tijelu će patiti, tako da jednostavno morate biti osjetljivi na određenu hranu.

Kad smo već tu gdje jesmo, sa svim tehnološkim ‘prednostima’ i dostignućima, u okruženju u kojem jesmo, možemo li učiniti nešto po pitanju alergija? Jačanjem imunološkog sustava radimo prevenciju prije nego simptomi postanu toliko jaki da ih je nemoguće iscijeliti. Neke od savjeta koje možete primijeniti:

~ Pušenje organskog duhana dokazana je prevencija alergijama;

~ Izbjegavajte kloriranu vodu;

~ Izbjegavajte ovu vrstu hrane: visoko procesuirana, denaturirana hrana, hrana zasićena šećerima, žitarice, mlijeko i mliječne proizvodi, voće i povrće tretirano pesticidima, zasićene masti i alkohol;

~ Vitamin C je prirodni antihistaminik i sprečava pojavljivanje upalnih procesa kod alergija;

~ Beta-karoten je moćan antioksidans koji jača imunitet  i omogućava optimalan rad respiratornog sistema;

~ Zdrave razine dobrih bakterija su ključne za učinkovito funkcioniranje imunološkog sustava, sprečavanje alergija, kontroliranje upala, hormonalnu ravnotežu, sintezu B vitamina, vitamina K, kratkih lanaca masnih kiselina, recikliranje aminokiselina i opće gastroinsetinalno zdravlje


Za više informacija o alergijskim reakcijama na hranu posjetite Plivinu stranicu.