Magnezijev klorid za zdravlje i pomlađivanje, 2.dio

   "Magnezijevo ulje" u transdermalnoj terapiji


Svi ti problemi čine privlačnijom transdermalnu (apsorbiranje kroz kožu) upotrebu magnezijevog klorida, kako bi se zaobišao probavni sustav i potreba za klorovodičnom kiselinom i pravilnim radom probavnog trakta.

Magnezijev klorid sastoji se od 11,8 posto magnezija vezanog za 88,2 posto klorida. Dobiva se isparavanjem slanih voda, uglavnom morske vode (a također i iz Mrtvog mora). Nakon odvajanja natrijevog klorida preostaje gorki talog koji se sastoji uglavnom od magnezijevog klorida i magnezijevog sulfata. Magnezijev klorid mnogo je manje gorak od magnezijevog sulfata.

U suhom obliku magnezijev klorid obično se prodaje u obliku bijelih higroskopnih (privlače vodu) ljuskica, hidriran sa šest molekula vode (heksahidrat) po svakoj jedinici magnezija zajedno s dva kloridna iona (MgCl2).


Taj afinitet prema vodi znači da se magnezijev klorid može koristiti kao proizvod zvan “magnezijevo ulje”, koje se može koristiti na koži za transdermalnu terapiju magnezijem. Ono nije ulje u pravom smislu riječi, ali podsjeća na ulje kad se utrljava u kožu.

Uz šalicu čaja od limunske trave s Walterom Lastom, prvi sam put čula da se magnezijev klorid koristi u obliku magnezijevog ulja i da je to detaljno opisano u knjizi “Transdermalna terapija magnezijem” Marka Sircusa. Kao ljekovito sredstvo siguran je za vanjsku i unutarnju upotrebu. Sircus piše: “Otopina magnezijevog klorida ne samo što je bezopasna za tkivo, nego je također izvrsno djelovala na leukocitozu; zato je savršena za vanjsko tretiranje rana.”

Pomlađivanje većim unosom magnezija spor je proces, posebno zato što je količina magnezija koju možemo unijeti, ograničena laksativnim učinkom i potrebom da ga se drži u razumnoj ravnoteži s unosom kalcija i fosfora. Drugi je problem to što zgrčeni mišići imaju slabu cirkulaciju krvi i limfe, što unesenom magneziju otežava otapanje i ispiranje tkiva i kalcificiranih zglobova. Ti problemi mogu zahtijevati upotrebu magnezijevog ulja.

Proces pomlađivanja možemo uvelike ubrzati ako povećamo cirkulaciju kroz stalno zgrčene mišiće korištenjem magnezijevog ulja uz dubinsku masažu tkiva ili jednostavno često trljanje, ili korištenjem u vrućim oblozima. Međutim, moramo biti oprezni s osjetljivom kožom, jer magnezijevo ulje može neko vrijeme izazivati osjećaj žarenja. U tom slučaju najbolje je razrijediti ga do prihvatljive razine. Ako se utrljava u prilično razrijeđenom stanju, može se postupno upiti u kožu, ali u koncentriranom obliku jednostavno ostane ljepljiv i potrebno ga je isprati vodom nakon nekog vremena. Međutim, kod mnogih stanja kao što je artritis i drugih oblika ukočenosti i bolova, dobro je primijeniti ga na zahvaćeno područje i pokriti starim krpama preko noći.

    Antimikrobno djelovanje magnezija

Magnezijev klorid također je izvrstan za borbu protiv infekcija, što se ne može reći ni za jednu drugu kombinaciju magnezija.

Prvi istaknuti istraživač koji je proučio i promicao antibiotske učinke magnezija bio je francuski kirurg, prof. Pierre Delbet, dr. med.  Godine 1915. tražio je rješenje za čišćenje rana kod vojnika jer je utvrdio da antiseptici koji se tradicionalno koriste zapravo oštećuju tkiva i potiču infekcije umjesto da ih sprečavaju. U svim njegovim ispitivanjima otopina magnezijevog klorida bila je daleko najbolja. Otkrio je da je ona ne samo neškodljiva za tkiva, nego da također uvelike pojačava aktivnost leukocita i fagocitozu, uništavanje patogenih mikroba.

Profesor Delbet kasnije je izveo eksperimente s unutarnjom primjenom magnezijevog klorida i utvrdio, da je on snažan stimulator imunološkog sustava. U njegovim eksperimentima fagocitoza se povećala do 333 posto. To znači da je nakon unosa magnezijevog klorida isti broj bijelih krvnih stanica uništavao do tri puta više mikroba nego ranije.

S vremenom je profesor Delbet otkrio da je magnezijev klorid blagotvoran kod širokog raspona bolesti. To uključuje bolesti probavnog trakta kao što su kolitis i problemi sa žučnom vrećicom, Parkinsonovu bolest, drhtavicu i grčeve u mišićima, akne, ekceme, psorijazu, bradavice i svrbljivu kožu, impotenciju, hipertrofiju prostate, probleme s mozgom i cirkulacijom, astmu, peludnu groznicu, urtikariju i anafilaktičke reakcije. Kosa i nokti postali su jači i zdraviji, a pacijenti su imali više energije.

Profesor Delbet također je otkrio da magnezijev klorid ima vrlo dobar preventivan učinak protiv raka i liječi prekancerozna stanja kao što su leukoplakija, hiperkeratoza i kronični mastitis. Epidemiološke studije potvrdile su da regije s tlom bogatim magnezijem imaju manju učestalost raka od onih s niskim razinama magnezija.

Profesor Delbet rutinski je davao otopinu magnezijevog klorida svojim pacijentima s infekcijama i nekoliko dana prije bilo kojeg planiranog kirurškog zahvata, i ostao iznenađen time što su mnogi od tih pacijenata osjećali euforiju i navale energije. Magnezijev klorid navodno ima specifično djelovanje na virus tetanusa i njegove učinke na tijelo. Čini se da čak štiti od ugriza zmija. Zamorci nisu umrli nakon inače smrtonosnih injekcija zmijskog otrova, a kunić je preživio ugriz zmije otrovnice kad mu je dana otopina magnezijevog klorida.

Još jedan francuski liječnik, dr. A. Neveu, izliječio je u dva dana nekoliko pacijenata oboljelih od difterije upravo magnezijevim kloridom. Također je objavio 15 slučajeva poliomijelitisa koji su bili izliječeni za nekoliko dana ako je tretman započet odmah ili za nekoliko mjeseci ako je paraliza već bila uznapredovala. Dr. Neveu utvrdio je da je magnezijev klorid djelotvoran protiv astme, bronhitisa, upale pluća, emfizema, upale grla, tonzilitisa, promuklosti, prehlade, gripe, hripavca, ospica, rubeole, zaušnjaka, šarlaha, trovanja, gastroenteritisa, gnojnih čireva, apscesa, zanoktica, inficiranih rana i osteomijelitisa.

U novije vrijeme dr. med. Raul Vergini i drugi potvrdili su te ranije rezultate i dodali druge bolesti i stanja popisu uspješnih primjena magnezijevog klorida: akutni napad astme, šok, tetanus, herpes zoster, akutni i kronični konjunktivitis, optički neuritis, reumatske bolesti, mnoge alergijske bolesti i sindrom kroničnog umora. Također su utvrdili da ima blagotvorno djelovanje u terapiji protiv raka. U svim tim slučajevima, magnezijev klorid dao je daleko bolje rezultate od drugih spojeva magnezija.


   Magnezij za živce


Magnezij ima smirujući utjecaj na živčani sustav, pa se često koristi za poticanje dobrog sna. Također se može koristiti za smirivanje iritiranih i previše podraženih živaca. To je posebno korisno kod epileptičkih napada, konvulzija kod trudnica i “drhtavice” kod alkoholičara. Razine magnezija općenito su niske kod alkoholičara, što doprinosi ili izaziva mnoge od njihovih zdravstvenih problema. Ako su razine magnezija niske, živci gube kontrolu nad mišićnom aktivnosti, disanjem i mentalnim procesima. Živčani umor, tikovi i trzanje, tremor, razdražljivost, preosjetljivost, grčevi u mišićima, nemir, tjeskoba, konfuzija, dezorijentacija i nepravilan rad srca reagiraju na povećan unos magnezija. Česta pojava kod nedostatka magnezija je oštra reakcija mišića na neočekivanu buku. Na tržištu postoje “pilule za pamćenje” koje se sastoje pretežno od magnezija.

Kod nedostatka magnezija san je nemiran, napet i isprekidan čestim buđenjima. Međutim, nisu svi oblici magnezija jednako djelotvorni. U studiji na preko 200 pacijenata, dr. W. Davis koristio je magnezijev klorid kao potencijalno sredstvo za borbu protiv nesanice. Istraživač je izvijestio da se san javljao brzo i nije bio isprekidan, te da je umor nakon buđenja nestao kod 99% pacijenata. Pored toga, smanjile su se tjeskoba i napetost tijekom dana.

Mnogi simptomi Parkinsonove bolesti mogu se prevladati visokim dozama magnezija; drhtavica se može prevenirati, a ukočenost ublažiti. Kod preeklampsije, trudnice mogu dobiti konvulzije, mučninu, vrtoglavicu i glavobolje; u bolnicama ta se stanja tretiraju infuzijama magnezija. Zbog njegovog snažnog opuštajučeg učinka magnezij nije samo dobar za san, nego je od koristi i kod liječenja glavobolja i migrena. Čak je i broj samoubojstava povezan s nedostatkom magnezija: što je u određenom području manji sadržaj magnezija u tlu i vodi, veća je stopa samoubojstava.

Za epilepsiju su tipične abnormalno niske razine magnezija u krvi, spinalnoj tekućini i mozgu, što uzrokuje preveliku podražljivost u nekim regijama mozga. Mnogo je izvještaja o slučajevima epilepsije kod kojih se ona znatno poboljšala ili potpuno povukla kod uzimanja dodatnog magnezija. U pokusu s 30 epileptičara, 450 mg dodatnog magnezija dnevno uspješno je kontroliralo njihove napadaje. U drugoj studiji je utvrđeno da što je razina magnezija u krvi bila niža, epilepsija je bila teža.

Magnezij najbolje djeluje u kombinaciji s vitaminom B6 i cinkom. U dovoljnim koncentracijama, magnezij inhibira konvulzije ograničujući ili usporavajući širenje električnih podražaja iz izolirane skupine moždanih stanica na ostatak mozga. Čak se i početno pražnjenje živčanih stanica koje pokreće epileptički napadaj magnezijem može suzbiti.


   Magnezij za pomlađivanje


Kalcij i magnezij imaju suprotno djelovanje na strukturu našeg tijela. Općenito uzevši, što je struktura našeg tijela mekša, to nam je potrebniji kalcij; što je krutija i nefleksibilnija, treba nam manje kalcija i više magnezija. Magnezij može liječiti degenerativne kalcifikacije naše tjelesne strukture povezane sa starenjem i, uz to, pomoći nam da se pomladimo. Walter Last magnezij zove “mineral za pomlađivanje”.

Mlade žene, djeca i, iznad svega, bebe imaju mekane tjelesne strukture i glatku kožu, s niskim razinama kalcija i visokim razinama magnezija u njihovim organima i mekim tkivima. Njima je općenito potreban visok unos kalcija. To je biokemija mladosti. Kako starimo, postajemo sve manje i manje fleksibilni, što je najizraženije kod starih muškaraca i žena u postmenopauzi.

Arterije otvrdnjavaju i uzrokuju aterosklerozu; koštani sustav kalcificira i uzrokuje krutost, uz okoštavanje kralježnice i zglobova; bubrezi i drugi organi i žlijezde sve se više kalcificiraju i otvrdnjavaju, uz stvaranje kamenaca; kalcifikacija u očima uzrokuje katarakte; pa čak i koža postaje tvrđa, gruba naborana. Na taj način, kalcij je u istom timu s kisikom i slobodnim radikalima, dok magnezij radi zajedno s vodikom i antioksidantima na održanju tjelesne strukture mekanom.

Iako je povećan unos magnezija koristan za većinu ljudi, osobe s niskim krvnim tlakom obično trebaju više kalcija. Normalan krvni tlak je oko 120/80; što je on niži, dnevni unos kalcija trebao bi biti viši. Dok oni s visokim krvnim tlakom mogu imati koristi od unosa do dvostruko veće količine magnezija u odnosu na kalcij, oni s niskim krvnim tlakom mogu uzimati dvostruko više kalcija nego magnezija, ali oba minerala u relativno visokim količinama. Osobe s niskim krvnim tlakom i one sa sklonosti prema upalama također mogu smanjiti svoj unos fosfora.

Jedan ginekolog izvijestio je da su jajnici među prvim organima koji počnu kalcificirati, što vodi do predmenstrualne napetosti. Kad je svojim pacijenticama davao visoke doze magnezija, njihov PMS nestao je i one su se osjećale i izgledale mnogo mlađe. Većina tih žena rekla je da su izgubile na težini, imale više energije, osjećale se manje depresivno i opet uživale u seksu mnogo više nego ranije. Kod muškaraca magnezij je jednako blagotvoran za probleme povezane s povećanom prostatom. Simptomi se obično poprave nakon razdoblja uzimanja dodatnog magnezijevog klorida.


   Druge koristi po zdravlje


Vidimo koliko je magnezij neophodan za normalan rad kardiovaskularnog i živčanog sustava, kao i u preko 300 enzimskih reakcija i proizvodnji energije. Prema Marku Sircusu: “Magnezij je najvažniji mineral za održavanje pravilne električne ravnoteže i neometan metabolizam stanica. Magnezij je drugi najzastupljeniji kation (pozitivno nabijen ion) u tijelu. On je transmembranski i unutarstanični modulator stanične električne aktivnosti. Zbog toga njegov nedostatak u tijelu nije ništa manje nego katastrofalan po život stanice. Ipak, ta činjenica nije opće poznata.”

A ne počinju li zdravlje i bolest na razini stanice?

Sircus također kaže: “Bez magnezija nema energije, nema kretanja, nema života.”

U praksi često koristim softverski priručnik pod nazivom Hyperhealth (najbolja baza podataka za prirodnu medicinu na temelju objavljenih znanstvenih istraživanja; pogledati http://www.hyperhealth.com). U njemu se navode zdravstvene koristi od magnezija za različite tjelesne sustave, uključujući kardiovaskularni i živčani sustav (kao što je već rečeno), te probavni, dišni, sustav za izlučivanje, limfni, imunološki, mišićno-koštani i reproduktivni sustav, kao i za proizvodnju energije. Spominje se pozitivan utjecaj magnezija na metabolizam, kao u kontroli težine, šećera i kolesterola u krvi i navodi da je magnezij potreban za metabolizam bjelančevina, škroba i masti, kao i za funkciju jetre, štitne žlijezde
i doštitnih žlijezda. Navode se i koristi za sluh, vid i zdravlje usne šupljine.

Patologije povezene s nedostatkom magnezija su zapanjujuće: hipertenzija i druge kardiovaskularne bolesti, oštećenja bubrega i jetre, migrene, multipla skleroza, glaukom, Alzheimerova bolest, česte bakterijske infekcije, gljivične infekcije, predmenstrualni sindrom (PMS), nedostatak kalcija i kalija, dijabetes, grčevi, slabost u mišićima, impotencija, agresivnost, fibromi, gubitak sluha i akumulacija željeza.

Povećan unos magnezija pomaže u prevenciji ili otapanju bubrežnih i žučnih kamenaca.
Aktivacija probavnih enzima stvaranja žuči, kao i poboljšanje zdravlja crijevne flore faktori su koji magnezijev
klorid čine korisnim za normalizaciju probavnih procesa i smanjenje probavnih neugodnosti, nadimanja i smrada stolice. On zapravo smanjuje sve neugodne tjelesne mirise, uključujući smrad pazuha i nogu. To objašnjava zašto je klorofil općenito vrlo djelotvoran za smanjenje tjelesnih mirisa, budući da sadrži mnogo magnezija.

Voljela bih podijeliti neka od vlastitih kliničkih iskustava s magnezijevim uljem. Tretirala sam pacijenticu dijetom i dodacima prehrani dok je ona smanjivala svoj unos lijekova protiv depresije. Stanje
joj se popravljalo, ali je i dalje imala velik problem s nesanicom. Rezultat vježbi opuštanja i pranja stopala u kupki s dodanim magnezijevim uljem bio je daje zaspala još s nogama u kupki!

Druga pacijentica, nakon što je po prvi put upotrijebila magnezijevo ulje, prespavala je cijelu noć i probudila se bez grčeva u nogama. Također je oralno uzimala magnezijev klorid (budući da je gorko-slanog okusa, najbolje ga je uzimati pomiješanog sa sokom).

Dvoje mojih prijatelja nakon što su nekoliko puta namakali stopala osjetilo je blagi metalni okus u grlu. To se može interpretirati kao znak apsorpcije magnezija u sustav. Jedna druga osoba rekla mi je da sanja mnogo više nego inače i da se budi osjećajući se osvježeno nakon upotrebe magnezijevog ulja. Jedan moj kolega primjenom magnezijevog ulja smanjio je oštećenje kože nastalo izlaganjem suncu. Preporučio ga je svojim klijentima i mnogi su imali slične priče u vezi s pjegama od sunca.

I koja riječ upozorenja… Uzimanje dodatnog magnezija trebalo bi izbjegavati imate li ozbiljne probleme s bubrezima (npr. ako ste na dijalizi s ozbiljnom bubrežnom insuficijencijom), kao i kod mijastenije gravis. Provjerite svoje stanje kod liječnika. Budite oprezni kod ozbiljne slabosti nadbubrežnih žlijezda ili niskog krvnog tlaka. Previše magnezija može uzrokovati slabost mišića; ako se to dogodi, privremeno uzimajte više kalcija.


   O autorici:


Barbara Bourke radila je u industriji zdravlja i fitnessa preko 20 godina, od čega osam kao voditeljica i instruktorica fitnesa u vlastitom centru u Manlyu 11 Sydney-ju u Australiji. Kasnije je dobila naprednu diplomu nutricionizma i sada radi kao nutricionist u svojoj klinici u Mackayu u Queenslandu.

Ovaj njen članak prerada je članka Waltera Lasta “Magnesium Chloride for Health & Rejuvenation”, dostupnog na http://www.health-sciencespirit.com/magnesiumchloride.html.

Barbaru Bourke može se kontaktirati poštom na PO Box 104, Kuttabul, Old 4741, Australija i e-mailom na ionictherapy@bigpond.com. Više informacija može se naći na http://www.strideintohealth.com.