Zdravo je znati (ex. Apokalipsa zdravlja)

Do sada se leukemija smatrala gotovo neizlječivom bolešću od koje svake godine oboli 1,4% svjetske populacije, no najnoviji tretman protiv leukemije koristi dijelove imunološkog sustava pacijenta kako bi brzo prebrodio ovu bolest i to s uspjehom od 88%. Znanstveni žurnal Science Magazine je u prosincu 2013. proglasio tretman pod nazivom „živi lijek“ najznačajnijom prekretnicom na polju kancerogene imunoterapije, s obzirom na rezultate u borbi protiv leukemije, smatramo kako je takav naziv u potpunosti opravdan. Sama znanstvena studija tima iz New Yorka je objavljena u žurnalu Science Translation Medicine, te je pokazala kako je na 16 ljudi oboljelih od limfoblastične leukemije (ALL-a) uspjela u potpunosti izliječiti 14 sudionika studije.      Dr. Renier Brentjens s jednim od svojih pacijenata koji je spašen od leukemije u posljednji trenutak Prvi pacijent kojeg su uspješno liječili sa „živim lijekom“ već preko dvije godine nema ni traga od leukemije i sasvim ...

Do sada se smatralo kako se galopirajući napredak Alzheimerove bolesti ne može spriječiti, te da sintetički lijekovi nemaju većeg učinka. Ova neurodegenerativna bolest mozga svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, kognicionih poremećaja i uništavanja motorike, pa čak i smrti, no studija iz daleke 2006. je pokazala kako kanabis ima nevjerojatna svojstva s kojim se usporava ili zaustavlja napredak Alzheimera.     Bolest od koje se ne može pobjeći U SAD-u je Alzheimerova bolest četvrti najbrojniji uzrok smrti. U zadnjih 50 godina, broj oboljelih od ove bolesti se udvostručio dok se vjeruje kako će se broj oboljelih utrostručiti u istom periodu u budućnosti. Alzheimer uništava neurone i veze u moždanoj kori, te stvara rupe u moždanom tkivu koje neupitno nestaje. Gubitak moždane mase s vremenom toliko napreduje da se lako vidi na snimkama mozga. Ovu bolest je prvi klasificirao dr. Alois Alzheimer 1906. godine, no farmaceutska industrija nije nikako mog...

U novoj studiji znanstvenici ističu da postoji dovoljno dokaza koji potvrđuju da DNK fragmenti, koji se unose u ljudski organizam u obrocima od genetski modificirane hrane, nose cijele gene koji mogu ući u ljudski cirkulacijski sustav putem nepoznatog mehanizma. Studija se temelji na analizi više od 1000 ljudskih uzoraka iz četiri neovisne studije, a u jednom od uzoraka krvi relativna koncentracija biljnog DNA bila je veća od ljudske DNA. Ova studija potvrđuje ono što su mnogi sumnjali godinama, a objavljenja je u znanstvenom časopisu PLoS One. Kada je riječ o genetski modificiranim usjevima i hrani, mi zapravo nemamo pojma o tome kakvi mogu biti dugoročni učinci na ljude. Prva komercijalna prodaja genetski modificirane hrane bila je prije samo dvadesetak godina, točnije 1994. godine. Ne postoji mogući način na koji bi zdravstveni autoriteti mogli testirati sve moguće kombinacije na dovoljno velikom broju stanovništva, tijekom dovoljno dugog razdoblja, a da bi mogli sa sigurnošću...