Jednostavni savjeti za zdrav san




Sve veći stres, ubrzani život, stalni problemi, nekvalitetna prehrana, dugačko radno vrijeme, kućanski poslovi, briga za djecu i obitelj, depresije, sve ove stvari utječu na kvalitetu i kvantitetu sna. Čak i ako uspijete „ubiti oko“ iz kreveta se ustanete umorni i nenaspavani. Ako vas muči nesanica ili ako imate lagan san te se preko noći stalno budite, tada biste trebali pročitati ovaj tekst.

Evolucijski gledano ljudi su naštimani da prate promjene u prirodi, točnije na nas djeluje mehanizam koji znanstvenici nazivaju cirkadijski ritam koji pak podešava naš „unutrašnji sat.“ Ne samo da na nas utječu smjene dana i noći, već i godišnji ciklusi poput promjene godišnjih doba, razlike u temperaturi, nagibu i jakosti sunčeve svjetlosti te mjesečeve mijene.

Milijunima godina ljudski preci su pratili jednostavne ritmove prirode, budili su se s prvim sunčevim zrakama te su lijegali sa zalaskom sunca.

Moderno ljudsko biće je na sve moguće načine spriječilo prirodne ritmove buđenja i uspavljivanja. Izmislili smo ljetno i zimsko računanje vremena, imamo umjetnu rasvjetu, elektroničke aparate koji nas drže budnima i aktivnima daleko u noć, naša okolina je zasićena različitim vrstama zračenja, naša hrana, piće i zrak su zatrovani, životnim ciklusom dirigiraju konvencije i umjetne potrebe umjesto prirode.


Kako bismo omogućili našem tijelu da se rekuperira preko noći, potrebno je slijedeće:

~  Nekoliko sati prije sna smanjite intenzitet svjetlosti u prostoru kojem boravite. Jaka svjetlost razbuđuje te onemogućava proizvodnju melatonina, prirodnog hormona za spavanje.
~  Izbjegavajte gledanje televizije, kompjutera ili igranja i čitanja na elektroničkim spravama s pozadinskom svjetlošću, barem pola sata prije polaska u krevet.
~  Izbacite sve elektroničke uređaje iz sobe, naročito TV i kompjuter.
~  Obavezno izgasite router prije nego idete na počinak. Elektromagnetska zračenja stvaraju anomalije u radu mozga i onemogućavaju pravilan rad pinealne žlijezde (epifize) koja stvara melatonin.
~  Pokušajte postaviti svoj krevet tako da ste udaljeni od električnih uređaja barem jedan metar, nikako ne spavajte u blizini mobitela.
~  Izbjegavajte piti kavu u kasnim popodnevnim i večernjim satima, obratite pažnju da ne koristite niti čajeve koje u sebi imaju teina (koji ima sličan učinak kao i kofein).
~  Ako već niste izbacili gluten i šećere iz prehrane, nemojte ih koristiti prije spavanja, gluten je neuro-blokator koji pobuđuje, točnije onemogućava normalan cirkadijski ritam uspavljivanja. ~  Ugljikohidrati su visokooktanska goriva koji razbuđuju um i tijelo. Jako je teško zaspati nakon što se najedete „slatkiša.“
~  Nemojte piti alkohol pred spavanje, unatoč vjerovanju kako alkohol opušta, konzumacija alkohola potiče proizvodnju hormona stresa kortizola, koji onemogućava stvaranje melatonina – hormona spavanja i opuštanja.
~  Omogućite dotok svježeg zraka u sobu, ostavite djelomično otvoren prozor ili potpuno otvoren prozor u zavisnosti od mogućnosti i vremenskih prilika.
~  Osigurajte niže temperature u sobi, za zdrav san je potrebna temperatura između 17-19 stupnjeva. Spavanje u hladnoj i prohladnoj sobi ubrzava metabolizam te omogućava stvaranje smeđeg masnog tkiva koji ojačava imunitet, regulira količinu šećera u krvi i smanjuje stres.
~  Prije spavanja se operite u hladnoj ili prohladnoj vodi. Operite bilo kakvu kozmetiku sa sebe, koristite prirodne preparate za čišćenje bez klora, parabena, aluminija i drugih toksičnih stvari koje vam preko kože ulaze u krvotok. Tuširanje u vodi od 15 stupnjeva Celzija omogućava jačanje imuniteta, smanjenje stresa te pospješuje rad lutajućeg živca (kranijalnog živca broj X) koji je direktno upravlja s imunološkim sustavom i regulacijom hormona zaduženih za opuštanje. Umjereno smanjujte temperaturu tuširanja, sve dok ne dođete do najhladnije vode, tuširajte se po 15 minuta.
~  Obavezno zamračite sobu, ne ostavljajte nikakvo svjetlo u sobi. Čak i ako su nam oči zatvorene ili ako imamo pokrivalo za oči, naša koža može osjetiti svjetlo te na takav način šalje poruku epifizi da prestane s proizvodnjom melatonina kako bi nas probudila iz sna.
~  Tridesetak minuta prije spavanja meditirajte i obratite pažnju na disanje kako biste dodatno potakli rad nervusa vagusa.
~  Ako ne znate koju meditativnu tehniku koristiti, tada vam preporučamo provjerenu metodu pod nazivom Éiriú Eolas. Više o istoj možete saznati iz video klipa kojeg možete pogledati odmah ispod ovog teksta.





~  Osigurajte udoban madrac i anatomski jastuk, ljudi često zaboravljaju kako je udobnost preduvjet zdravog i dubokog sna.
~  Ako patite od nesanice, pola sata prije polaska u krevet popijte tabletu s čistim melatoninom.
~  Ako tijekom noći vršite nuždu koristite lampu na baterije ili svjetlo najniže jakosti kako se ne bi razbuđivali.


   Treće oko i spavanje


Epifiza je endokrina žlijezda u mozgu, locirana je između moždanih hemisfera, kada je zdrava ne prelazi veličinu zrna graška. Epifiza luči melatonin (N-acetyl-5-methoxy-tryptamine), koji regulira cirkadijski ciklus, točnije slijedove budnosti i spavanja.

Melatonin kod životinja regulira funkciju spolnog nagona, ponašanje, rast krzna, kamuflažu i zimski san.

Kod zdravog ljudskog bića epifiza i melatonin imaju brojne važne funkcije.

Osim što epifiza (treće oko) ima snažan učinak na cirkadijski ciklus, ona je zadužena i za modulaciju fotoperiodičnih – godišnjih funkcija u svakom zdravom ljudskom biću stoga je najodgovornija za cikluse bioritma. Ova žlijezda se aktivira svjetlošću i ne može proizvoditi melatonin ako spavamo u osvijetljenoj prostoriji. Čak i ako je to svjetlo toliko malo kao svjetlo koje isijava vaša budilica.

Epifiza radi u harmoniji s hipotalamusom, žlijezdom koja određuje našu želju za jelom, pićem, seksom i ona upravlja s biološkim satom koji određuje procese starenja. Iako hipotalamus zauzima tek 1% mozga, njegova kontrola nad najvažnijim životnim funkcijama, uključujući ritam rada srca, krvni tlak itd., ona također upravlja radom autoimunog nervnog sustava i preko hipofize upravlja endokrinim sustavom, hipotalamus ima i važnu ulogu u aktiviranju emocija i motivacije.

Retinalni mehanizam (sat) stimulira proizvodnju melatonina. Znantvenici pokušavaju locirati točnu lokaciju i način rada retinalnog sata unutar ljudskog oka, no za sada je to još uvijek znanstvena nepoznanica na čije ćemo objašnjenje trebati pričekati.

S dolaskom puberteta proizvodnja melatonina se reducira i tada obično, po prvi puta počinjemo imati problema s depresijama, nesanicama ili drugim poremećajima koji su vezani za smanjenu količinu proizvodnje melatonina.

Epifiza može izlučivati melatonin jedino kada smo opušteni, relaksirani i kada spavamo. Melatonin se čak može lučiti i za vrijeme meditacije i vizualizacije.


   Dobrobiti melatonina

Za sada ne postoji ni jedna zvanična organizacija koja regulira uzimanje melatonina kao pripomoć u reguliranju cirkadijskog ciklusa i opuštanja, no poznato je koliko melatonin pomaže u stvaranju zdravog sna, za razliku od mnogobrojnih negativnih efekata drugih umjetnih sredstava za spavanje i liječenje nesanice. Nacionalni Institut Zdravlja SAD-a (National Institutes of Health – NIH) je izučavao učinke melatonina na mentalno zdravlje ljudi, u većini slučajeva dovoljno je 0,5 do 5 grama melatonina kako bi ljudi prirodno pali u san. Neka istraživanja sugeriraju da je vrijeme letentnosti (period padanja u san) znatno smanjeno kada se uzima melatonin, zbog toga se preporuča uzimanje ovog prirodnog spoja 30-60 minuta prije lijeganja u krevet. No također se uzimanje melatonina preporuča samo osobama starijima od 18 godina.

Svim ljudima koji imaju problema s laganim, nemirnim snom ili s nesanicom se preporuča uzimanje melatonina. Problemi sa spavanjem, mjesečarenjem ili nesanicom se najčešće pojavljuju kada se nalazimo pod stresom, a poremećaji postaju snažniji i izraženiji što je stres jači i što se duže nalazimo pod stalnim stresom.

Ako ne možemo normalno spavati ili ako ne spavamo pojavljuju se brojni mentalni i fizički poremećaji koji mogu uvjetovati nastanak različitih bolesti.

Melatonin se preporuča i osobama koje pate od efekta „jet laga“, brzog mijenjanja vremenskih zona zbog putovanja zrakoplovom, no i slučaja prijelaza na ljetno ili zimsko vrijeme kada se naš prirodni cirkadijski sustav dodatno zbunjuje oduzimanjem ili dodavanjem sati.

Epifiza će redovito proizvoditi melatonin samo ako je zdrava i ako nije zatrovana fluorom. Zbog svojih biokemijskih svojstava epifiza najviše privlači fluor iz tijela i ako je dovoljno zatrovana fluorom ona će se početi kalcificirati, tada epifiza radi slabo ili jako slabo.


   Nervus vagus – prijatelj u nevolji

Kranijalni živci aktiviraju rad svih mekanih organa u našem tijelu. Oni utječu najviše na rad probavnog sustava dok, s druge strane, uravnotežuju rad kardiovaskularnih funkcija jetara, pluća i srca. Najosjetljivije organe kontrolira deseti kranijalni živac ili lutajući živac(nervus vagus). Kada je on aktiviran i pravilno radi, imamo osjećaj ugode i lakoće, često i osjećaj širenja torza točnije područja od ošita do vrha pluća. Mnogi ljudi su opisali neku vrstu topline u prsnom košu nakon vagalne aktivacije i optimalne aktivacije istog živca.

No, s druge strane, ovaj interesantan živac se aktivira svaki put kada smo „dotaknuti“ nečijom dobrotom ili kada se „raznježimo“ u društvu osoba koje duboko poštujemo ili volimo. Lutajući živac će se aktivirati svaki put kada čujemo muziku koja nam se sviđa i koja nas je nježno inspirirala. Također se aktivira kada vježbamo disanje ili kada meditiramo.

Zbog iznimnog utjecaja nervusa vagusa na naš um i tijelo, neuroznanstvenik Stephen W. Porges sa Sveučilišta Illinois je ovaj nerv nazvao „Živcem suosjećaja,“ a mi s pravom mislimo kako je dr. Poges osmislio ime koje najbolje označava značaj desetog kranijalnog nerva.

Sigurno se pitate, kakve veze jedan živac može imati s našim najljudskijim porivima, poput suosjećanja i empatije?

Odgovor je naizgled jednostavan no mi ćemo na njega morati odgovoriti s malenom digresijom.

Kranijalni živac broj deset stimulira mimiku lica, uljuđenu verbalnu komunikaciju i smanjuje otkucaje srca. Aktivaciju i pravilan rad ovog živca najviše remete kaskadni hormoni povezani s kortizolom (hormonom stresa) i pri tome, ako su stresori predugo prisutni u našem tijelu, u potpunosti onemogućavaju opuštanje, spavanje, normalnu komunikaciju, motoriku i nadasve normalan način razmišljanja.

Sve je više znanstvenika koji tvrde kako je pravilan rad kranijalnog živca povezan s etičkim osjećajima, a naročito s empatijom, volontiranjem, suradnjom i stvaranje dobrobiti za druge ljude, naročito one kojima je pomoć potrebna. Rad ovog živaca je također povezan s lučenjem oksitocina, hormona – privrženosti (ne seksa), koji dodatno stvara osjećaj suosjećajne intuicije koja je oblikovala i oblikuje stvaranje ravnopravnih ljudskih zajednica i obitelji. Oksitocin je također povezan i s osjećajima povjerenja i majčinskog instinkta. Iako se smatra kako muškarci nemaju i ne mogu imati takve i slične osjećaje, jer nisu žene, točnije ne mogu biti majke, prilikom aktivacije nervusa vagusa i lučenja oksitocina, muškarci postaju brižni roditelji i partneri.

Nedjelovanje nervusa vagusa guši jedan od najplemenitijih ljudskih osjećaja, a to je empatija.

Kevin Tracey sa Instituta Feinstein za Medicinska Istraživanja, je otkrio kako naš mozak kontrolira imunološki sustav kroz direktnu vezu sa živcima. Upravo je kranijalni živac broj deset naša veza između imunološkog sustava i mozga.

Iako su prethodni podaci sasvim zapanjujući, otkriće dr. Diane Krause sa Sveučilišta Yale, je još više podiglo na noge medicinsku znanost jer je pokazalo kako odrasli ljudi imaju nevjerojatnu sposobnost da matične stanice iz koštane srži, po volji, transformiraju u zdrave stanice jetara, crijeva, pluća i kože.

Pretpostavljamo da se pitate, kako je to moguće? Odgovor je ponovno isti: u te nevjerojatne sposobnosti našeg tijela je umiješana aktivacija lutajućeg živca.

Krauseova je znanstvenom studijom dokazala kako je nervus vagus povezan sa svim matičnim stanicama u tijelu: one su dormantne i neaktivne u stanju stresa, no aktiviramo li kranijalne živce, bilo vagalnim zahvatom, meditacijom ili disanjem, drugim riječima – oslobodimo li se od stresa i ako se relaksiramo, te „uspavane“ matične stanice se aktiviraju i transformiraju u stanice organa koje su najviše ruinirane stresorima i starenjem ili kakvom bolešću.


Nadamo se da smo vam pomogli u borbi protiv nesanice i nekvalitetnog spavanja.



Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga

Remisija raka i inhaliranje marihuane

Jod - univerzalni lijek

Paraziti u tijelu