Joga - vještina za zdravi život
Većina ljudi živi svakodnevnicu rutinski. Tijekom života krećemo se u zadanim okvirima nametnutim od strane društva, naše okoline, obitelji a ponajviše nas samih. Iste ili slične misli, aktivnosti, problemi, predrasude, ograničenja, strahovi i želje. Dakle, živimo u komfornoj zoni koju najbolje osvijestimo kad izađemo iz nje ili nas neki šok izvana (npr. deložacija samohrane majke, ratovi, ubijanja, atentati i sl.) uzdrma na trenutak i tek tada počinjemo sagledavati svoj život i sve ono što imamo a većina nema. Nakon trenutka bljeska i početka razmišljanja ponovo skliznemo u istu rutinu, komfornu zonu. Ako osjećate silnu potrebu i želju da održavate tu svjesnost i realnost o sebi i svijetu u kojem živite onda vam za to, osim stalnog sticanja novog znanja i praktične primjene, kvalitetne prehrane, boravak u prirodi, dobri i kvalitetni ljudi treba i joga.
Da to nije samo tjelovježba ili new agerska tehnika kojom se ljude želi obrlatiti na istočnjačke filozofije i odmaknuti od tradicionalnog kršćanstva dokazuju studije u kojima se navodi da vježbe joge imaju cjelovit učinak na biće jer uravnotežuje tijelo, um, svijest i dušu. Na taj način joga pomaže u svladavanju svakodnevnih zadataka, teškoća i briga, postizanju višeg iliti dubljeg razumijevanja sebe i svijeta, smisla života i vlastitog odnosa prema svijetu i svemiru u kojem živimo.
Joga kao sredstvo k prosvjetljenju je veoma bitna za hinduizam, budizam i džainizam kao i mnoge druge religijske i duhovne prakse širom svijeta. Za hindusa je mokša (oslobođenje) veliki cilj, no zar to nije cilj svih nas koje god da smo vjere?
Joga sadrži osmerostruku metodu savladavanja:
yama (apstinencija, govorenje istine, uzdržavanje od ubojstva, jačanje kreposti, samokontrola), niyama (pridržavanje pravila), asana (položaji tijela), pranayama (vježbe i regulacija disanja), pratyahara (nadzor tj. kontroliranje osjetila), dhyana (meditacija), dharana (kontemplacija) i samadhi (oslobađanje, prosvjetljenje).
Zar to nije dio svake kulture, svake religije i želja za ostvarenjem svakog čovjeka?
Na Zapad joga je prenesena sa svim njenim ispravnim ili pogrešnim tumačenjima obojena plaštom indijske filozofije i religioznosti. Studija iz 2008. godine je pokazala da 6.9% of Amerikanaca ili 15.8 millijuna ljudi prakticira jogu (u prijašnjoj studiji, taj broj je bio 16.5 millijuna).
Spomenuta studija je također prikazala podatke vezane uz godine, spol i druge demografske čimbenike:
~ 72.2% su žene; 27.8% muškarci
~ 40.6% imaju između 18 i 34 godina; 41% ima između 35 i 54; 18.4% su preko 55. godina
~ 28.4% je prakticiralo jogu godinu dana ili manje; 21.4% godinu ili dvije godine; 25.6% dvije ili 5 godina; i 24.6% je prakticiralo više od pet godina
~ 71.4% sa završenim koledžom; 27% s diplomom fakulteta
~ 44% učitelja joge godišnje ima zaradu od 75,000 dolara ili više; 24% ima više od 100,000 dolara.
Većina informacija koje možete naći o jogi na Internetu nalazi se na stranicama prepunim šarenih boja, neobičnih znakova, crteža, slova i riječi napisanima velikim slovom kako bi im se dala viša konotacija. Mistifikacija religije, vještina, energije, seksualnosti i mnogih drugih područja našeg života su svakodnevnica koja je prisutna u svakoj pori našeg življenja, no, maknete li to na stranu, jedino što je važno je je li i kako joga doprinosi vašem životu.
Doprinos joge vašem tjelesnom, mentalnom, društvenom, duhovnom i duševnom razvoju:
~ povećava fleksibilnost i snagu
~ povećava se gipkost kralježnice
~ zglobovi postaju pokretljiviji, nestaju toksini iz zglobova i mekog tkiva
~ mišići se opuštaju, jačaju i obilno prokvrljuju
~ potiče se i usklađuje rad organa i žlijezda
~ potiče se izmjena tvari u organizmu kao i rad limfnog sustava
~ jača se imunitet
~ cirkulacija i krvni tlak se normaliziraju i stabiliziraju
~ živčani sustav se smiruje i osnažuje
~ koža postaje čistija i svježa
~ snižava kolesterol
~ poboljšava funkcije mozga
~ smanjuje razinu stresa
~ smanjuje rizik od srčanih bolesti
~ smanjuje težinu na zdravi način
~ jača kosti
~ poboljšava osjećaj ravnoteže
~ poboljšava funkcioniranje genetskih predispozicija
~ snižava tlak i povećava kapacitet pluća
~ poboljšava seksualne funcije
~ smanjuje kroničnu bol u vratu i križima
~ smanjuje anksioznost
~ smanjuje razinu šećera kod dijabetičara
da popisu nije kraj možete naći u izvorima nekoliko studija koje govore o prednostima joge u odnosu na ostale tjelovježbe i tehnike.
Postoje različite vrste joge, pogotovo otkad je ona prešla s jednog kontinenta na drugi.
Ananda joga – učenje je fokusirano na nježne položaje kojima energiju šaljemo do mozga i pripremamo tijelo za meditaciju. Također je fokus na pravilno ulaženje u položaj i kontrolu disanja.
Anusara joga – je relativno nova forma joge, iz 1997. godine, koja spaja striktne principe ulaženja u joga položaje. Asane, odnosno položaji mogu biti vrlo izazovni, no cilj je ovog oblika joge da otvorite svoje srce prema božanstvu u nama i drugima.
Ashtanga joga – sustav vježbi koje je sastavio Sri K. Pattabhi Jois. Pshički je zahtjevan i uključuje sinkronizirano disanje s naprednim i kontinuiranim serijama asana što izaziva snažnu unutrašnju vrućinu koja pročišćava kroz detoksikaciju mišića i organa. Rezultat ovakvog načina vježbanja joge je pojačana cirkulacija, fleksibilnost, snaga, lagano i snažno tijelo, i miran um. Ashtanga joga je atletska joga praksa i nije za početnike.
Bikram joga – tzv. „vrela joga“ koju je osnovao Bikram Choudhury, osvajač zlatne medalje Olimpijskih igara 1963. godine u dizanju utega. Vježbanje se odvija u prostoriji zagrijanoj na 30˚-40˚ pa se uz intezivno vježbanje dobije i efekt saune. Sastoji se od 26 položaja i dvije vrste disanja. Vježbanje joge u tako zagrijanim prostorijama izaziva znojenje što doprinosi oslobađanju tijela od otrova i čini ga fleksibilnim. No, postoje i rizici od takvog vježbanja i to počevši od nesvjestice uslijed dehidracije pa preko povreda sve do srčanih udara.
Hatha joga – je najrašireniji oblik vježbanja joge na Zapadu, pogotovo u Americi. Sastoji se vježbi koje je lagano naučiti. Spaja asane (položaje), pranayamu (kontrolirano disanje), meditaciju i kundalini jogu u cjelovit sustav koji služi kako biste postigli prosvjetljenje i samorealizaciju.
Integral joga – tradicionalni tip joge koji kombinira položaje, vježbe disanja, nesebično služenje, meditaciju, pjevanje, molitvu i samoispitivanje.
Ishta – razvio ju je učitelj Mani Finger iz Sjeverne Afrike koji ju je popularizirao u Americi. Fokus je na otvaranju kanala energije kroz položaje tijela, vizualizacije i meditaciju.
Iyengar joga – konstruirao ju je joga majstor B. K. S. Iyengar prije 60 godina. Promovira snagu, fleksibilnost, izdržljivost i balans kroz koordinirano disanje i pažljivo ulaženje u položaje. Ovakva vrsta yoge zahtijeva duže zadržavanje u položaju, minutu ili više, zatim odmaranje u nekoliko uzdaha i izdaha prije ulaženja u drugi položaj. Korištenje jastuka, dekica, remenja i blokova također je jedna od stvari koja razlikuje Iyengarovu joge od drugih. Iako Iyengar koristi sve tradicionalne položaje kao i hatha joga smatra se da je ovaj način vježbanja bliži starijim, bolesnim i ljudima s nekom vrstom onesposobljenosti jer položajima prilazi lagano i s pozornošću na detalje. Ako imate neku vrstu povrede preporuča se ova vrsta joge.
Jivamukti joga – razvili su je 1986. godine Sharon Gannon i David Life. Ova metoda izražava spiritualne i etičke aspekte prakticiranja joge jer su smatrali da je upravo to zanemareno u prijašnjim vremenima. To je snažan i izazovan oblik asana s naglaskom na proučavanje spisa o jogi, pjevanje na sanskrtu, vegetarijanstvo, nenasilje, meditacija, odanost bogu i slušanje glazbe pri prakticiranju vježbi.
Kali Ray Tri joga – seriju fluidnih plesnih joga pokreta je razvio Kali Ray 1980. godine. Uz vježbe ukomponirano je i pranayama, odnosno kontrolirano disanje i meditacija.
Kripalu – naziva se još i „joga svjesnosti“. Ova nježna, introspektivna tehnika potiče praktikante da dok održavaju položaj istražuju i otpuštaju svoje emocionalne i duhovne blokade. Po tome se razlikuje od tradicionalne joge. Sastoji se od tri levela: 1. fokus na učenje položaja i istraživanje tjelesnih mogućnosti, 2. održavanje položaja produženo vrijeme i razvijanje koncentracije i unutrašnje svjesnosti i 3. meditacija u pokretu u kojoj izlaženje iz jednog položaja i prelazak u drugi se događa nesvjesno i spontano.
Kundalini – ovo je najopasnija vrsta joge u kojoj se pokušava manipulirati s energijom. Pošto se toliko malo zna o energijama, čakrama i slično već se radi samo o nagađanjima smatra se da svako prakticiranje ovom vrstom joge ugrožava svaku osobu. Uz klasične položaje, uključeno je i pjevanje, meditacija i vježbe disanja.
Power joga – esencijalna za jačanje mišića. To je zapravo američka interpretacija Ashtanga yoge i disciplina koja kombinira istezanje, treniranje snage i meditacijsko disanje. No, smatra se da je Power joga jedan korak više od Ashtange. Naglasak u ovakvom načinu vježbanja joge kao i u gimnastici je standardni sklekovi, pretkloni i slično koji povećavaju znojenje i osnaživanje mišićne mase. Umjesto pauziranja između različitih poza, ova vrste joge potiče na fluidno i intenzivno vježbanje kao i aerobik.
Restorative yoga – vježbanje ove vrste yoge se odvija kroz dugo ležanje na bloku, dekici ili jastucima gdje pasivno opuštate svaki mišić do krajnje relaksiranosti.
Sivananda joga – cjelovita joga je tradicionalni tip joge koja kombinira položaje (asane), disanje, dijetalnu prehranu, pjevanje, izučavanje vedskih spisa i meditaciju.
Svaroopa joga – mnogi polaznici smatraju ovu jogu najpristupačnijom jer sat počinje s najlakšim pozama. Promovira zdravlje i transformaciju.
Vinijoga – ovo je vrsta joge koja se najčešće prakticira u terapeutske svrhe za ljude koji su povrijeđeni ili se oporavljaju od operacije. Nježna, lagana i iscjeljujuća praksa koja se prilagođava svakoj osobi, njenom tijelu, potrebama u skladu sa iscijeljenjem.
Vinyasa – fokusirana na koordinaciju pokreta i disanje i vrlo je zahtjevna forma joge.
White Lotus joga – modificirana Ashtanga joga razvijena od strane Ganga White koji je kombinirao disanje i meditaciju.
Yin joga – naziva se još i joga za zglobove, a ne za mišiće i koristi se kako bi stimulirali dublje ispod površine mišićnog tkiva. Koncentrirana je na ligamente, zglobove, kosti i tanak sloj vezivnog tkiva. Značajna karakteristika je dugo i pasivno ostajanje u položaju. Iako većina smatra ovu jogu, a i sve one koje ne podsjećaju na standardne ubrzane američke verzije kvalitetnog vježbanja dosadnom i prenježnom, ona može biti izuzetno izazovna tijekom dugog perioda ostajanja u položaju, koje može trajati od 5 do 20 minuta.
Zašto je tako puno novonastalih joga u posljednjih par desetaka godina, pogotovo na području Amerike, ostavljamo vam na razmišljanje. Da li se radi o zaradi na starim, dobrim, provjerenim vještinama i tehnikama ili jednostavno o ljudskoj kreativnosti i želji da stalno stremimo ka nečemu novom i boljem?
U slijedećim tekstovima o jogi praktična primjena i savjeti kako jogu možete raditi u svom domu ili dvorištu bez traženja skupog i najčešće nevještog učitelja od strane ljudi koji koriste drevno znanje kako bi na tome zarađivali. Uz malo istraživanja na Internetu se mogu naći odlične stranice s ispravnim objašnjenima položaja odnosno asana, no kako disati pri tome i koliko je to važno za vježbanje se mogu naći na vrlo rijetkim i skrivenim stranicama.
Na kraju, da vas podsjetimo, da je joga vještina nastala proučavanjem životinja i prirode, a sve ostalo je nadodano zbog ljudske potrebe da se mistificira svaki segment kako bi se sami sebi činili većima nego što jesu.
Primjedbe